![\"\"](\"https:\/\/test6.mi-backup.ch\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/mariazell_entree-1.jpg\" "\\"\\"")
<\/p>\n<\/p>\n
Bazilika Mariazell koja se uzdi\u017ee u srcu \u0161tajerskih planina 70 km isto\u010dno od Be\u010da, glavno je duhovno sredi\u0161te katoli\u010dkoga stanovni\u0161tva Podunavlja. Svake godine ugosti gotovo milijun hodo\u010dasnika: Austrijanaca, ali i \u010ceha, Slovaka, Ma\u0111ara, Hrvata i Slovenaca.<\/p>\n
Povijest<\/strong><\/p>\n Sveti\u0161te je osnovano 1157. godine nakon \u010duda kojega je u\u010dinila Djevica Marija. Benediktinskog redovnika, Magnusa, poslao je njegov otac opat da propovijeda Evan\u0111elje u ovomu kraju. Sa sobom je nosio kip Gospe izrezbaren u lipovu drvu. Putem se na\u0161ao blokiran stijenom. Postavio je kip na stijenu i stijena se raspala da bi ga pustila da pro\u0111e.<\/p>\n Sagradio je samostansku \u0107eliju \u2013 \u201czell\u201d na njema\u010dkom \u2013 od koje dolazi dana\u0161nji naziv Mariazell. Glas njegove svetosti izazvao je obra\u0107enja i privukao hodo\u010dasnike. Rije\u010d je o kipu slavne Djevice koja se danas \u0161tuje, poznata kao Magna Mater Austriae<\/em>, Velika Majka Austrije.<\/p>\n Susljedne crkve<\/strong><\/p>\n Drugi \u010dudesni doga\u0111aj dogodio se pri nastanku prve crkve: moravski markgrof i njegova \u017eena ozdravili su od te\u0161ke bolesti i u znak zahvalnosti dali prilog za gradnju crkve koja je zapo\u010dela 1200. godine. Samostalna \u017eupa ve\u0107 je postojala 1269. Oprost salzbur\u0161koga biskupa iz 1330. godine potvr\u0111uje da je \u010desto posje\u0107ivano mjesto hodo\u010da\u0161\u0107a.<\/p>\n Romani\u010dka crkva je pro\u0161irena i pretvorena u goti\u010dku crkvu, a to je zapo\u010delo donacijom ma\u0111arskoga kralja Ljudevita I. 1370. godine u znak zahvalnosti za pobjede protiv neprijatelja kr\u0161\u0107anstva. Ova je crkva u sljede\u0107im stolje\u0107ima postupno pro\u0161irivana, ali je sa\u010duvana po\u010detna romani\u010dka jezgra.<\/p>\n Veliku je ulogu odigrao potpuni oprost koji je 1399. godine dao papa Bonifacije IX. Podijeljen je za tjedan nakon osmine Uznesenja, \u0161to je omogu\u0107ilo razvoj procesija koje su ostale aktivne i nakon isteka oprosta.<\/p>\n Tijekom reformacije dolazi do naglog pada hodo\u010da\u0161\u0107a, ali za katoli\u010dke knezove i prista\u0161e protureformacije marijansko sveti\u0161te postaje simbol katoli\u010danstva. Tijekom stolje\u0107a protok hodo\u010dasnika prema mjestu zvanom Mariazell nastavio se pove\u0107avati.<\/p>\n U 16. stolje\u0107u Mariazell je bio jedno od me\u0111unarodno poznatih hodo\u010dasni\u010dkih mjesta. Hodo\u010dasnici iz dana\u0161nje Bavarske, \u010ce\u0161ke, Francuske, Italije, Hrvatske, Poljske, Njema\u010dke, \u0160vicarske, a posebno Austrije i Ma\u0111arske, dolazili su ve\u0107 u to vrijeme moliti se Djevici iz Mariazella.<\/p>\n Od 17. stolje\u0107a priljev hodo\u010dasnika zahtijevao je potpunu rekonstrukciju koja je izvedena u baroknom stilu. Tada je Djevica Marija dobila naslove Magna Domina Hungarorum<\/em> (Velika Vladarica Ma\u0111ara) i Regina Slavorum Gentium<\/em> (Kraljica slavenskih naroda).<\/p>\n Papa sv. Pio X. godine 1907. podigao je crkvu posve\u0107enu Ro\u0111enju Marijinom na razinu malu baziliku, a 1908. Gospina slika dobila je papinsku krunidbu. Mariazell je podignut kao nacionalno sveti\u0161te, odakle slavna Majka \u0161titi zemlju.<\/p>\n Poticaj \u201e\u010duda krunice\u201d protiv komunizma<\/strong><\/p>\n Dok je prijetila opasnost od sovjetske okupacije, 2. velja\u010de 1946. kapucinski sve\u0107enik Petrus Pavlicek molio se Gospi u Mariazellu. Unutarnji glas mu je tada rekao: \u201eU\u010dini \u0161togod ti ka\u017eem i imat \u0107e\u0161 mir.\u201d Shvatio je da Marija tra\u017ei od vjernika da neumorno mole Krunicu kako bi se Austrija oslobodila od komunisti\u010dkoga jarma. Nakon sedam godina ustrajnosti ova kri\u017earska vojna svete Krunice spasila je zemlju. Komunisti su oti\u0161li.<\/p>\n Kapela sa slikom okrunjene Djevice<\/p>\n Izvor: fsspx.news<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bazilika Mariazell koja se uzdi\u017ee u srcu \u0161tajerskih planina 70 km isto\u010dno od Be\u010da, glavno je duhovno sredi\u0161te katoli\u010dkoga stanovni\u0161tva Podunavlja. Svake godine ugosti gotovo milijun hodo\u010dasnika: Austrijanaca, ali i \u010ceha, Slovaka, Ma\u0111ara, Hrvata i Slovenaca. Povijest Sveti\u0161te je osnovano 1157. godine nakon \u010duda kojega je u\u010dinila Djevica Marija. BenediktinskogPro\u010ditaj vi\u0161e →<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":91523,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[502],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/test6.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/91522"}],"collection":[{"href":"https:\/\/test6.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/test6.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test6.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test6.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=91522"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/test6.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/91522\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":91539,"href":"https:\/\/test6.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/91522\/revisions\/91539"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test6.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/91523"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/test6.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=91522"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/test6.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=91522"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/test6.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=91522"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/test6.mi-backup.ch\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/mariazell_gnadenkapelle.jpg\" "\\"\\"")
<\/p>\n